SUNČANA ŠKRINJARIĆ rođena je 1931. godine u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakinog ormara, Zimska bajka i druge. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radio-drame za djecu i mladež Zeleni šešir, Čovjek koji je postao gljiva i druge. Svijet Sunčane Škrinjarić mogli bismo označiti poetskom bajkom, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice (ili bezgraničnost) odredila pjesnička mašta, a pokrenula drevna mudrost bajki. Spisateljica je dobila književnu nagradu: “Grigor Vitez” 1970.,1978. i 1983. godine, a 1981. nagradu “Ivana Brlić-Mažuranić”. Njezina knjiga Ulica predaka predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi “Mir sloboda i tolerancija” u Münchenu. Piše prozu za odrasle: Kazališna kavana, Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak i dr.

Prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma.

Knjige su joj prevedene na litvanski, mađarski, slovenski i druge jezike.

Godine 1999. nominirana je za najveću svjetsku nagradu u području dječje i omladinske književnost “Hans Christian Andersen” za 2000. godinu, poznatu kao “Mali Nobel”.